Bliski istok Početkom lipnja nekoliko zaljevskih zemalja blokiralo najbogatiju državu svijeta

Al Jazeera, nezavisna medijska kuća sa sjedištem u Dohi, također se našla na meti hakerskih i političkih udara

Tekst: Hanan Nanić

Nakon ozbiljnih diplomatskih kriza 1996., 2002. i 2014. godine, Katar se ovaj mjesec opet našao na suprotnoj strani od većine susjeda i dijela GCC-a (Gulf Cooperation Council), što je rezultiralo ekonomskom i zračnom blokadom te male države i međunarodnog praćenja krize. Naime, nakon nekoliko tjedana povišenih napetosti između Katara i njegovih GCC susjeda u vezi s vanjskom politikom, 5. lipnja vlade Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Egipta, Maldiva te nestabilnih Jemena i Libije objavile su prekid odnosa s tom poluotočnom i najbogatijom svjetskom državom.

 

Stogodišnje natjecanje za premoć

 

U fokusu raznih neartikuliranih optužbi upućenih Kataru su “povezanost s terorizmom”, odnosno katarska podrška organizacijama poput Muslimanskog bratstva (najstarije egipatske islamske organizacije s demoislamskim konceptom, prisutne u arapskom i muslimanskom svijetu), te Hamasa (demokratski izabrane vlasti u Gazi koju je okupirao Izrael) i libanonskog Hezbollaha.

 

Također, Al Jazeera, nezavisna medijska kuća sa sjedištem u Dohi i jedna od najsnažnijih svjetskih kuća, našla se na meti hakerskih udara, kao i političke propagande protiv Katara, a važnu ulogu u kontekstu regije igra i Iran, s kojim Katar, jedini od sunitskih zemalja GCC-a ima dobre odnose, a to smeta Saudijskoj Arabiji, ali i SAD-u.

 

Na temu odnosa snaga i glavnih sila u regiji, Borna Zgurić, docent na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da se posljednje stoljeće za postizanje statusa hegemona na Bliskom istoku natječu Egipat, Saudijska Arabija, Turska i Iran, od kojih se Iran, zbog toga što je jedina zemlja s većinski šijitskom populacijom, smatrao protivnikom ostale tri zemlje, iako su i međusobno bile protivnici.

 

‘Na dva stolca’

 

Zgurić dodaje da je Saudijska Arabija u želji da bude vodeća država Bliskog istoka, ali i islamskog svijeta, kaznila Katar zbog sjedenja na “dva stolca”. Naime, poznato je da Katar ima dobre odnose s Iranom i da uz pomoć Al Jazeere ostvaruje soft power utjecaj u islamskom svijetu (Al Jazeera proziva saudijsku vladajuću obitelj), ali i, kaže Zgurić, financijski podupre aktere s kojima je Rijad u sukobu.

 

S druge strane, Petar Popović, docent na FPZG-u, ističe da je sprečavanje katarskog sponzoriranja terorističkih organizacija samo izgovor i alibi Saudijskoj Arabiji, kako bi putem blokade Katara učvrstila regionalni položaj hegemona. Popović tvrdi da je takva saudijska pozicija posljednjih godina ugrožena jer Rijad ne kontrolira globalni medijski prostor (za razliku od Katara); ideološki su se otvoreno svrstali uz sunite u regionalnom sukobu sa šijitima (dok katarski ugled globalno raste zbog diplomatskih pokušaja za medijacijom sukoba); Saudijska Arabija doživljava ekonomski pad s padom cijena nafte dok zbog izvoza plina, Katar jača ekonomski.

 

U vezi s Iranom, koji se posljednje dvije godine oporavlja od sankcija i antiiranske politike, za razliku od Obamine politike normalizacije odnosa s Iranom, koja je narušila američke odnose sa Saudijskom Arabijom i Izraelom, nova Trumpova politika je, kaže Zgurić, zapravo stara politika Amerike jačanja odnosa sa S. Arabijom i Izraelom protiv Irana, što će donijeti nove nestabilnosti.

 

Napeto susjedstvo

 

S druge strane, što se tiče sudbine političke međunarodne organizacije regionalnog tipa, GCC je posljednjih godina u krizi zbog pada cijena nafte, a kriza najmanje, ako ne uopće, ne pogađa samo Katar – Popović smatra da je zbog svih dosadašnjih kriza i zategnutosti odnosa s Katarom, jasno da je GCC instrument u rukama Saudijaca i njihovih saveznika. Nakon turske intervencije u diplomatsku krizu na strani Katara i aktivacije ugovora o vojnoj suradnji iz 2015., Popović tvrdi da se kriza neće riješiti samo uz tursku pomoć nego širu diplomatsku intervenciju i pritisak europskih država, Britanije i Rusije te SAD-a.

Katar je kažnjen zbog širenja vlastitog utjecaja i približavanja Iranu, navodi Borna Zgurić s FPZG-a

 

Posljedice za Qatar Airways

 

Blokada zračnog prostora u velikoj mjeri utječe na Qatar Airways, katarsku aviokompaniju, pa je tvrtka izgubila osamnaest odredišta, oko pedeset letova na dan. No nova reklama QA u vrlo političkom tonu tvrdi da bi nebo trebalo biti slobodno od zabrana. Direktor aviokompanije Akbar Al Baker optužio je zaljevske države da krše konvenciju iz 1944. koju su potpisali UAE i Bahrein, kao i sve ostale susjedne zemlje koje su ugasile urede Qatar Airwaysa u svojim državama. Kako bi nadoknadili izgubljene letove, QA organizira nova odredišta te namjerava u idućih dvanaest mjeseci uvesti još 24 destinacije. Al Baker je istaknuo kako Qatar Airways nije političko tijelo nego aviokompanija, i da ova blokada krši zajamčena prava.