Sezonski poslovi Vrijedi li svakodnevni mobing na poslu 14.000 kuna na mjesec?

Neki poslodavci otvoreno prijete, tjeraju zaposlenike da rade i dvostruko više od dopuštenoga, ne isplaćuju plaće i – izvuku se

 

Tekst: Tamara Horvat

 

 

Kada dođe inspekcija, ako vas pitaju, kažete da radite 40 sati na tjedan sa slobodnim danom, a u stvarnosti odradimo dvaput toliko, kaže Alen koji je radio kao kuhar u Malinskoj za plaću od 14.000 kuna na mjesec. Smjene su mu obično trajale po 12 ili 14 sati, a nerijetko je išao i kao ispomoć. Alen kaže da su se mladi Slavonci doslovno ubijali od posla bez slobodnog dana, a najteže je podnosio svakodnevni mobing na poslu koji je šef provodio nad njim i kolegama. Zbog toga je i dao otkaz, unatoč visokoj plaći, nakon što se jedna djevojka slomila jer joj je šef prijetio otkazom zbog toga što je pronašao dlaku na ulazu u hotel, i to nakon što je kroz njega prošlo 100 ljudi. Sav novac koji je zaradio nije mu isplaćen.

 

Sanitarne iskaznice

 

Mobingu na poslu svjedočila je i Jadranka, koja je radila kao sobarica na Hvaru, te je završila u bolnici zbog posljedica iscrpljenosti i loših uvjeta na poslu. Dok je u bolnici ležala bespomoćna i bez trunke snage, poslodavci su je, kako kaže, posjetili i optužili da je lijena i odbija raditi, te joj rekli da se “izvoli vratiti na posao”.

 

No da situacija bude gora, kada je odlučila dati otkaz i vratiti se kući, nije to mogla. Poslodavci su joj oduzeli dokumente i tako je pokušali zadržati protiv njezine volje. Situacija je bila riješena kada su po nju došli otac i dečko i tada joj je majka poslodavca uputila ozbiljne prijetnje.

 

“Rekla mi je da će me baciti niz stube i da me trebalo zatvoriti u podrum i tući”, govori Jadranka.

 

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, poslodavac je dužan podmiriti troškove izrade sanitarne iskaznice svoga djelatnika. Znao je to i Patrick koji je radio u jednoj konobi na otoku Pagu. Uz katastrofalan smještaj, radon vrijeme od 14 sati, neisplaćenu plaću i učestali mobing, poslodavac mu je odbio isplatiti troškove za izradu sanitarne iskaznice bez koje nije mogao početi raditi.

 

Znao je da bi mu poslodavac taj novac trebao isplatiti, ali nije, uz stalna obećanja: “Danas, sutra će biti isplata na račun”. Jadranka, koja je radila kao sobarica kaže da su se njezini poslodavci pobrinuli za izradu sanitarne iskaznice te da su na njezin upit zašto radnici to sami ne riješe odgovorili da se ne brine, da je situacija već riješena. Otvoreno je pitanje jesu li njezini poslodavci uopće izradili njezinu sanitarnu iskaznicu, i ako jesu, kako.

 

Tužba ili šutnja?

 

Zbog prijetnji i oduzimanja dokumenata, Jadranka se ipak nije odlučila na podnošenje tužbe jer se, kako kaže, samo htjela maknuti iz konobe u kojoj je radila.

 

Ali čak i kada se sezonski radnici odluče na podnošenje tužbe, pravda je spora. Alen je prijavio svoga poslodavca u hotelu u Puli sanitarnom inspektoratu iz nekoliko razloga – tjerao ga je da prodaje robu kojoj je istekao rok trajanja, nije ga prijavio s početkom radnog odnosa niti mu isplatio cijelu plaću. Sanitarni inspektorat u Puli se, kako ističe, na njegovu prijavu oglušio.

 

Marija je zajedno s još četiri Slavonca radila u Crikvenici, na poslovima konobara i kuhara, te su svi zajedno tužili poslodavca zbog neisplate plaća još 2014. godine. Iako su ona i sestra dobile presudu u svoju korist, novac nisu vidjele jer su navodno računi njezinih bivših poslodavaca blokirani. Unatoč sedam blokiranih računa, Marija kaže da oni i dalje otvaraju nove restorane i nesmetano rade.

Radno vrijeme kod nekih poslodavaca zna biti i više od 14 sati na dan, iako pred inspekcijom o tome svi šute

Crna lista poslodavaca i djelatnika na Facebooku

 Stranicu “Crna lista poslodavaca i djelatnika” na Facebooku osnovao je Marko Novosel. On je, kaže, i osnivač jednog od prvih oglasnika na Facebooku, “Tražim posao – Dajem posao” kojemu je priključeno 90.000 članova. Negativna iskustva tih korisnika potaknula su ga da zaštiti korisnike osnivanjem crne liste poslodavaca. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu pak da svaka osoba koja se vrati sa sezonskog zapošljavanja i ponovno prijavljuje u evidenciju Zavoda, na sastanku sa svojim savjetnikom za zapošljavanje daje povratnu informaciju o iskustvu sezonskog rada. No ističu da Zavod nema mogućnost represivnog djelovanja, nego samo savjetodavnog. Na upit o broju inspekcijskih nadzora inspektora rada koji su obavljeni na zahtjev sezonskih radnika, iz Inspektorata rada kažu da ne raspolažu statističkim podacima.