EKOLOGIJA I UMJETNOST Nikola Faller, osnivač udruge Slama i uspješnog land art festivala SLAMA

Ljetni festival Art park, među mnogim umjetnicima i umjetninama, ugostio je i osječkog kipara Nikolu Fallera koji je dvoglavim stvorenjem imena Povuci-Potegni izrađenim od slame osvježio lice ‘obnovljenog’ parka

Tekst: Matina Tenžera

tenzera.tenzera@gmail.com

Osnivač udruge Slama, ali i uspješnog land art festivala SLAMA, koji se u Slavoniji (trenutačno u Belom Manastiru) održava već 11 godina, Nikola Faller svojski se trudi ekološki osvijestiti svekoliko hrvatsko pučanstvo. I čini to ne samo omiljenim mu materijalom slamom nego snijegom zimi, palim lišćem u jesen te košnjom trave u proljeće. Naime, zanimljiv je to njegov urbani land art projekt Četiri godišnja doba koji tijekom čitave godine promiče– suživot s prirodom. Faller je svoju “ljetnu umjetnost” podijelio i sa Zagrepčanima. Naime, u Art parku je njegovo slamnato stvorenje koje će se, ako ga kiša ne izbriše, moći pogledati do kraja rujna, listopada, a možda i studenoga.

 

  • Ako tvrdite da vam je slama omiljeni materijal, a vrlo zahvalan za rukovanje, koji biste materijal okarakterizirali kao najnezahvalniji?

Plastika kao materijal nije u skladu s prirodom. Naime, umjetnost nije uvijek samo vješto stvaranje forme nego i prenošenje duha, nekakve iskre u materiju – zvali mi to idejom ili nekako drukčije. Plastika je umjetno stvoren materijal koji je vrlo štetan za okoliš, a pritom ne može primiti umjetnikovu energiju tijekom izrade. A to mogu svi prirodni materijali poput kamena, drveta, gline… Na primjer, šetajući prekrasnom netaknutom prirodom, svakome će zasmetati prizor odbačene plastične vrećice.

 

  • Radili ste na Osječkoj akademiji kao vanjski suradnik. Koliki je interes studenata za land art?

Interes postoji. Na kraju krajeva, land art je nešto aktualno i suvremeno, ali i domaće! Ljudi se time bave tisućama godina. Pa što je drugo ratarstvo nego oblikovanje krajolika, slaganje stoga sijena – skulptura ili instalacije? Iako je land art postojao na Akademiji samo godinu dana kao izborni kolegij u sklopu programa u kojemu su se povezali i zajedno stvarali novosadski i osječki mladi umjetnici, studenti i dalje dobrovoljno dolaze na moje radionice grabljanja lišća i košnje trave tako da interes očito postoji.

 

  • Ako je logično da će jedan slavonski umjetnik odabrati slamu kao osnovni materijal, što će odabrati Faller rođen u Zagrebu?

Teško je reći. Pronašao bih nešto tipično za zagrebačko područje. Smjestio bih se na Medvednici i okušao sreću. Baš mi je želja ondje raditi. Priča oko Save mi je također lijepa i šteta je što Zagreb nije više u interakciji s rijekom, na primjer, kroz šljunak, ili čak pijesak.

 

  • Omiljena ekološka hrvatska skulptura za kraj?

Definitivno Bašićeve Morske orgulje u Zadru.