VEGANSTVO Mitovi i istine o prehrani bez namirnica životinjskog podrijetla

 

‘Nisam naišla na mnogo predrasuda kada sam prijateljima objasnila zašto ne jedem ništa životinjskog podrijetla, ali sam primijetila da me zapravo žale, što nisam razumjela’, kaže studentica Azra Ayyash

Tekst: Tena Tuzla

 

Oduvijek ste mislili da su vegani radikalni vegetarijanci i niste razumjeli kako netko može odbiti dobar svinjski odrezak – ili barem čašu mlijeka? Mnogo ljudi ne percipira vegansku prehranu kao nutritivnu i adekvatnu za ljudski organizam, a vegani se često susreću sa zaprepaštenjem kada objasne što jedu. Veganska prehrana je potpuno biljna prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama i žitaricama. Ljudi se na veganstvo odlučuju iz različitih razloga, a postoji i nekoliko podtipova ove prehrane – neki jedu isključivo sirovu hranu, drugi ne konzumiraju masti i ulja, dok je ostalima jedino važno da u njihovu proizvodu nema sastojaka životinjskog podrijetla.

ZDRAVLJE U ŽITARICAMA

Opće neznanje i nedovoljno poznavanje takvog načina prehrane rezultiraju brojnim predrasuda koje mnogo ljudi prihvaća kao činjenice, i to bez previše razmišljanja. Većina predrasuda tiče se zdravstvenog aspekta veganstva. Neke se tiču količine truda koju zahtijeva takav način života, uključujući novac i vrijeme, dok neke idu tako daleko da preispituju povijest čovjekovih prehrambenih navika kao vrste. Studentica Fakulteta političkih znanosti Azra Ayyash na vegansku se prehranu odlučila iz zdravstvenih razloga.

“Dugo sam imala problema s dermatitisom i stalno sam se vrtjela u krug s kremama koje su bile neka vrsta brzog rješenja”, kaže Azra.

“Radilo se o dosta agresivnim kremama te sam odlučila sama istražiti druge opcije i tako došla do ljudi koji su se uspješno nosili s raznim kožnim bolestima uz pomoć veganske prehrane”, objasnila je.

Prijelaz s uobičajene na biljnu prehranu nije joj teško pao, ali nekim njezinim prijateljima jest.

“Nisam naišla na mnogo predrasuda kada sam prijateljima objasnila zašto ne jedem ništa životinjskog podrijetla, ali sam primijetila da me zapravo žale, što nisam razumjela. Ipak, morala sam im malo objasniti da proteine ne dobivamo samo iz mesa te da nam nije potrebno toliko proteina koliko se misli”, rekla je Azra.

IDEALNO ZA DULJI ŽIVOT

Azrina se prehrana sastoji od žitarica poput ječma, heljde i kinoje te velikih količina voća i povrća. Svaki obrok priprema si sama, a od suplemenata uzima kompleks B vitamina te D vitamin. Azrina je liječnica njezin prijedlog odobrila, ali ne misle svi tako. Predrasuda o nedovoljnom unosu hranjivih tvari jedna je od najčešćih. Bilo koja vrsta prehrane može biti nezdrava ako se ne vodi računa o nutritivnoj vrijednosti namirnica koje se konzumiraju. Ako ne obraćate pozornost na to što jedete, hranite se brzom hranom te jedete neredovito i kad stignete, vrlo je velika vjerojatnost da će takav način prehrane rezultirati vitaminskim deficitom, bez obzira na vrstu prehrane koju prakticirate. U praksi, upravo će vegani biti ti koji će najviše paziti na to što jedu. Veganska je prehrana često dio zdravog načina života koji podrazumijeva visok stupanj brige za tijelo i um. Jedini vitamin koji vegani moraju dodati svojoj prehrani jest B12, koji je isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla.

Nadalje, vegani će češće doseći preporučeni dnevni unos voća i povrća zbog toga što se na tim namirnicama bazira njihova prehrana. Američka akademija nutricionizma i dijetetike provela je istraživanje koje je pokazalo da vegani, u usporedbi s osobama koje konzumiraju tradicionalnu američku prehranu, imaju nižu stopu pretilosti te optimalniji indeks tjelesne mase. Svjetska zdravstvena organizacija još je 2002. godine provela istraživanje kojim je dokazana povezanost između pretjeranog konzumiranja mesa i oboljenja od karcinoma, posebice karcinoma prostate i debelog crijeva. Kada se konzumira pravilno i raznovrsno, veganska se prehrana smatra idealnom za dulji i zdraviji život.

Neki pak ističu da veganska prehrana nije dobra za djecu. Ovaj mit o veganstvu otišao je toliko daleko da Italija razmišlja o uvođenju zatvorske kazne za roditelje koji žele djecu odgajati na veganskoj prehrani. Naime, u posljednjih nekoliko godina dogodilo se nekoliko slučajeva pothranjenosti i smrti djece za koje su mediji isključivo okrivili veganstvo, potpuno zanemarujući neodgovornost i neobrazovanost roditelja.

Ako se dijete hrani isključivo jednom namirnicom, bila to kaša od jabuke ili kravlje mlijeko – ono će biti pothranjeno i ishod će biti tragičan.

stav medija stvorio je iznimno negativnu sliku o veganstvu u svijetu. Gotovo je općeprihvaćena činjenica da je ovakva prehrana loša za dijete. Međutim, Britanska dijetetska asocijacija potvrdila je da je veganska prehrana prikladna za svaku životnu dob, pa tako i za djecu. Istraživanja provedena još 1992. godine pokazala su kako djeca vegana konzumiraju više vlakana, proteina, a u nekim slučajevima i više vitamina i minerala od djece na tradicionalnoj zapadnjačkoj prehrani.

Također, mali su vegani unosili manje masti i imali manje kolesterola u krvi od djece nevegana, ali su s druge strane unosili i manje kalcija. Za vrijeme tadašnjeg istraživanja na tržištu nisu bili dostupni proizvodi obogaćeni kalcijem, poput biljnih mlijeka ili žitarica.

Provedena novija istraživanja pokazala su kako je današnji unos kalcija djece vegana izjednačen je s unosom kalcija neveganske djece. Također su iznimno rijetki slučajevi neuhranjenosti i vitaminskih deficita u dojenčadi i djece vegana.

SVE JE LAKŠE BITI VEGAN

Još je jedan od mitova o veganstvu da je takva hrana skupa i nepristupačna. Točnost ove tvrdnje ovisi o socioekonomskim uvjetima u kojima netko živi, ali sa sigurnošću se može reći da je danas lakše postati veganom nego ikad prije, pa čak i u Hrvatskoj. Ve- ćina velikih supermarketa opremljena je veganskim opcijama i alternativama, a dostupne su i prodavaonice koje su gotovo potpuno specijalizirane za veganske namirnice. Otvara se sve više vegan-friendly restorana, pa čak i restorana brze hrane.

OKVIR

Soja jeftinija od piletine

Cijene veganskih namirnica variraju pa tako postoje njihove jeftinije i skuplje verzije. Ipak, prosječne cijene veganskih namirnica ne razlikuju se previše od cijena ostalih proizvoda. U prodavaonici ćete za kilogram pilećih medaljona platiti 41,10 kuna, dok ćete za istu količinu sojinih medaljona izdvojiti 41,06 kuna. S time da na umu treba imati da se soja pri obradi vodom napuhne i količinski je na kraju ima više od piletine. I veganska salama u rangu je prosječnih cijena mesnih salama, dok je veganska inačica sira ipak nešto skuplja.