PIRATSTVO Neovlašteno ‘skidanje’ autorskih djela i dalje bez većih posljedica

Kazneno djelo postoji ako je imovinska korist veća od 60.000 kuna

Tekst: Anja Popović

Tko još razmišlja o posljedicama neovlaštenog skidanja s interneta ako u udobnosti svog doma gleda film koji se tek za nekoliko tjedana počinje prikazivati u kinima. Studentica Mirta priznaje da često skida sadržaje s interneta.

“Ako želim pogledati neki film koji nije toliki hit, nemam baš mjesta gdje bih to mogla pogledati, osim ako ne ‘skinem’. Slično je i s glazbom. Nisam kupila više od dva CD-a u životu”, kaže Mirta. Upravo neovlašteno preuzimanje glazbe donosi Službi zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) velike gubitke.

“Šteta od internetskog piratstva za glazbenu industriju teško se može točno procijeniti. S obzirom na to da je stopa internetskog piratstva oko 90 posto, znamo da je riječ o milijunskim iznosima”, navode u ZAMP-u. Budući da je piratstvo rašireno u zemlji, nameće se pitanje kako se ono može smanjiti i kako se može osvijestiti javnost. Policija je našla rješenje u prelaženju valjkom preko “sprženih” CD-ova i DVD-ova. Statistika pokazuje napredak u borbi protiv piratstva. Iz Ministarstva unutarnjih poslova navode da se broj kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva smanjio. Broj od 107 zabilježenih kaznenih djela iz 2013. pao je u 2014. na 44. No to nije realno stanje.

“Pad zabilježenih kaznenih djela nije posljedica činjenice da počinitelji čine manje kaznenih djela nego je do toga došlo zbog toga što, prema novom Kaznenom zakonu, kazneno djelo postoji u slučaju da se ostvar imovinska korist, veća od 60.000 kuna”, objašnjavaju iz MUP-a. Studentica Mirta se protivi kažnjavanju.

 

UPOZORENJA TELEOPERATERA

“Mislim da bi društvo trebalo ići prema tome da takve stvari budu dostupne svima”, kaže Mirta, ne mareći za regulativu i prava autora. Smatra da je piratstvo brži i jeftiniji način zabave od odlazaka u kino ili kupnje CDa. Protiv piratstva se bore i teleoperateri koji upozoravaju korisnike kada pristupe piratskim stranicama.

“Upozorenja su moguća u slučaju inspekcije podatkovnog prometa krajnjih korisnika, koja mora biti u skladu s normama o zaštiti privatnosti”, kaže Neven Petrlik, voditelj upravljanja mrežnim uslugama u Iskonu. Dodaje kako oni, za razliku od drugih operatera, ne provode inspekciju.