ESN ZAGREB Razgovor s Nikolinom Relić

ESN Zagreb radi na informiranju lokalnih studenata i pozivaju sve zainteresirane da prate njihov Facebook

Tekst: Lara Perošević

Jednom kada iskusiš mobilnost, postaje zarazna i samo pronalaziš različite prigode i mogućnosti za sljedeći odlazak u nepoznato. Kako mi u ESN-u kažemo: Mobilnost je životni stil. To je zaista tako! – kaže Nikolina Relić, apsolventica socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i predsjednica Erasmus Student Networka u Zagrebu.

Naime, tu volontersku udrugu “otkrila” je nakon svog povratka s razmjene u Belgiji, odmah se u nju učlanila, da bi je danas predstavljala. Što je, zapravo, Erasmus Student Network Zagreb i čime se bavi?

“Udruga organizira događanja i aktivnosti za Erasmusove studente u našem gradu, i to na svakodnevnoj bazi, ali organiziramo i događaje za lokalne studente koje pokušavamo interaktivno, pod parolom “Student pomaže studentu”, informirati o mogućnostima mobilnosti koje su u današnje vrijeme zaista raznolike, te ih svojim iskustvom motivirati na mobilnost putem Erasmus+ programa”, kaže Nikolina.

Ističe da je studenata koji odlaze u inozemstvo svake godine sve više. Kaže kako su studenti sve upoznatiji sa samim programom što dovodi do povećanja broja prijava, ali o programu Erasmus, smatra, treba mnogo više razgovarati i pravodobno informirati studente.

“ESN Zagreb zaista radi na informiranju lokalnih studenata i pozivam sve zainteresirane da prate naše stranice na Facebooku na kojima najavljujemo različite informative radionice o programu Erasmus+ koje organiziraju studenti s iskustvom mobilnosti”, kaže Nikolina.

I ona sama rado podijeli svoja iskustva iz Belgije. Nakon njezine razmjene, s obzirom na različitost programa na matičnom fakultetu i onom na Erasmusu, nisu joj priznati svi predmeti na matičnom fakultetu. Iako je neke predmete s matičnog fakulteta morala polagati nakon povratka, nije imala nikakva iznenađenja dolaskom u Hrvatsku jer je potpisala interni ugovor na fakultetu sa svim obvezama koje je čekaju nakon povratka s razmjene. Naravno, ponekad je za studente gubitak godine, semestra ili dvostruko polaganje kolegija faktor koji ih odbija od odlaska na razmjenu, ali ističe kako je to iskustvo za koje se isplati otvoriti knjigu nakon povratka.

Na pitanje postoje li takvi slučajevi nepriznavanja kolegija u Europi i ako ne, zašto im ima u nas, Nikolina je objasnila da se “predmeti u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, priznaju s obzirom na sličnost s kolegijima matičnog fakulteta. Iz tog razloga, važno je birati fakultete koji su što sličniji matičnom fakultetu u Hrvatskoj. Pričajući s ostalim Erasmusovim studentima iz Hrvatske, ali i ostatka Europe, ne može se pronaći neki obrazac s obzirom na zemlju iz koje student dolazi. Zaista sve ovisi od sveučilišta do sveučilišta, od fakulteta do fakulteta, ali i od pojedinca do pojedinca te njegova izbora.”

Nikolina svoje iskustvo u Belgiji opisuje kao osobni rast i razvoj. Dodaje da su zapadnjaci malo suzdržaniji u prvim kontaktima s ljudima od naših ljudi, ali to nikako ne znači da su nepristupačni. S obzirom na to da je Nikolina još studentica diplomskog studija, želja joj je iskoristiti i mogućnost odlaska na Erasmus+ stručnu praksu.

OKVIR

Financijski dodatak za određene skupine

O životu u inozemstvu Nikolina kaže da treba biti dobro organiziran, što prije pronaći smještaj, rasporediti proračun i, najvažnije, što prije prilagoditi se novoj sredini i kulturi jer pravila koja vrijede ovdje, ne vrijede i u drugim zemljama. Govoreći o novcu dotaknula se dodatnih stipendija koje student može ostvariti.

“Postoje posebne kategorije za osobe s invaliditetom (s obzirom na stupanj invaliditeta dobiva se dodatak na osnovnu stipendiju) i za osobe s nižim socioekonomskim statusom koje dobivaju 200 eura više od osnovne stipendije, a ona ovisi o zemlji u koju student ide”, objašnjava Nikolina.