‘Cijene u studentskim restoranima su regulirane pravilnikom, a za promjenu pravilnika je potrebno barem godinu dana. Budući da se cijena mijenjala 1. listopada 2013., ne očekujem tako skoru promjenu’, kaže Pejo Pavlović, sanacijski upravitelj SC-a

 

Tekst: Lucija Pongrac

 

S anacijski upravitelj Studentskoga centra u Zagrebu Pejo Pavlović za Global otvoreno govori o novostima koje dolaze sa skorašnjim Sveučilišnim sportskim igrama, o obnovi domova i o novim studentskim restoranima, ali i o poslovanju te dugovima koji su se godinama gomilali, da bi se SC nakon dvije godine sanacije napokon izvukao i dobio novi zamah u poslovanju.

 

—Zbog Europskih sveučilišnih igara koje će se održati sljedeće godine u Zagrebu i Rijeci kreće obnova nekih studentskih domova. Koliko vrijedi ova investicija i tko osigurava novac za nju?

Europske sveučilišne igre bile su motiv zašto smo se mi jako anga- žirali i na osnovi toga aplicirali za europska sredstva i uspjeli smo. Čak 85 posto sredstava za obnovu se financira iz europskih fondova, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava ostalih 15 posto. Ukupno je riječ o 285 milijuna kuna. Uspjeli smo ispregovarati 5000 mjesta za rekonstrukciju i obnovu i 3000 novih mjesta.

 

—Što će se sve napraviti u sklopu tog programa obnove?

Početkom veljače počela je gradnja novog studentskog doma u kampusu na Trsatu u Rijeci, a tijekom ljeta, od 15. srpnja do 15. listopada, potpuno će se obnoviti Cvjetno naselje i devet paviljona Studentskog doma Stjepan Radić. Kada smo pregovarali s Europskom unijom, morali smo se obvezati na jednu skalu standarda, mogućnosti, cijena, energetski učinkovite gradnje itd. Njihov uvjet bio je da paviljone obnavljamo na način da ostavimo zajedničke kupaonice na katu koje će biti osuvremenjene, ali da moramo ostaviti jednak broj mjesta i da moramo imati jeftinije smještajne kapacitete za studente slabijeg imovinskog stanja.

 

—Kako ćete postići cjelokupnu obnovu u samo tri mjeseca? Već smo imali sličnu situaciju kada smo 2003. u četiri mjeseca bez problema obnovili studentski dom Ante Starčević, s tim da je to bio mnogo kompliciraniji projekt jer smo tada između dvije sobe probijali zid i gradili nove kupaonice, a u ovoj obnovi to ne radimo. U ovoj obnovi ostaje isti broj kreveta, ali će biti nove fasade, prozori i namještaj i sve će biti sagrađeno energetski učinkovito.

 

—Gdje planirate smjestiti studente koji za to vrijeme neće moći boraviti u studentskim domovima? Dogovorom Ministarstva znanosti, Studentskog zbora i SC-a, svi studenti koji u tom razdoblju neće moći biti u svojim sobama u studentskim domovima, dobit će od države 400 kuna za privatni smještaj. Studenti otprilike plaćaju 300 kuna smještaj u domovima tako da će raspolagati sa 700 kuna na mjesec za privatni smještaj. U Zagrebu ima 15.000 do 20.000 neprodanih stanova pa vjerujem kako neće biti velik problem naći privatni smještaj, a studente smo s tim već upoznali. Studentima će država sufinancirati smještaj dok im se ne omogući povratak u studentske domove.

—U kojem će rasponu doći do poskupljenja smještaja kada se domovi obnove?

Ova sadašnja cijena ne pokriva troškove SC-a. Ne pokriva troškove grijanja, struje i svega ostaloga, a o novoj cijeni još uopće nismo razgovarali. Napravit ćemo studije koje će nam reći koja je prava cijena. Nju ćemo dogovoriti u razgovoru sa studentima i Ministarstvom znanosti. Sigurno će se povisiti, ali vidjet ćemo za koliko. Mi moramo biti samoodrživi i samodostatni, a ne da stalno generiramo gubitke.

 

—SC ste preuzeli u velikim dugovima. Što je do sada napravljeno u rješavanju problema koji su doveli do sanacije?

Smanjili smo broj zaposlenih za 50- ak. Ukinuli smo novčanu naknadu za topli obrok djelatnicima Studentskog centra. Tu smo uštedjeli oko pet milijuna kuna na godinu, a pomogla je i Vlada. Kada sam ja došao u siječnju 2013., imali su neplaćene poreze i doprinose na plaće i neizvjesnu sudbinu nad glavama. Recimo, Imunološki zavod je zbog duga od 120 milijuna kuna otišao u stečaj, a mi smo se ipak izvukli. Vidi se sjajna perspektiva SC-a s ovom obnovom i uređenjem i mi ćemo u jesen biti samodostatni i samoodrživi. U sljedećih nekoliko godina imat ćemo do 60 posto manje izdataka za energiju. Zajedno sa Sveučilištem i Kineziološkim fakultetom radi se velik projekt Zapadnog kampusa. Dijagnostički laboratorij na tri kata, rade se dvije polivalentne dvorane, šetnice. Planiramo ukloniti ogradu između Kineziološkog fakulteta i Stjepana Radića, i to sve pretvoriti u tzv. Zapadni kampus. Na tom terenu nađen je termalni izvor na koji ćemo priključiti i studentsko naselje i fakultet. Na primjer, Mladost od 1987. ima tri termalna izvora i imaju 70 posto jeftiniju energiju. Naš plan je do ljeta završiti sanaciju SC-a i tada se vratiti Sveučilištu jer ono ima vlasnička i osnivačka prava.

 

—Nedavno je u Varaždinu otvoren najmoderniji studentski restoran u Hrvatskoj. Možemo li u Zagrebu očekivati tako nešto?

Hoće li se obnavljati studentski restorani? Da, i to dva. Potpuno ćemo urediti studentski restoran na Cvjetnom u sklopu Sveučilišnih igara i bit će otvoren na jesen. Mislim da će se studenti iznenaditi kako će odlič-no izgledati. A drugi će izgledati ‘svemirski’. Naime, 1. rujna bit će otvorenje fenomenalnog studentskog restorana na prostoru između Agronomskog i Šumarskog fakulteta. Bit će na 3000 četvornih metara, u staklu, okružen zelenilom, tri stabla izvirat će iz restorana. Njegova priprema traje već nekoliko godina, a ovih dana je u tijeku potpisivanje ugovora između ta dva fakulteta, Sveučilišta i SC-a. Nakon što potpišemo sporazum pripremamo se za natječaj za opremanje tog restorana, a novac za taj natječaj osiguralo nam je Ministarstvo znanosti. Dakle, od jeseni ćemo imati dva nova restorana koji će, prema mom mišljenju biti još ljepši i moderniji od onog u Varaždinu, uz dužno poštovanje kolegama.

 

—Hoće li doći do povišenja cijena u studentskim restoranima?

Cijene u studentskim restoranima su regulirane pravilnikom, a za promjenu pravilnika je potrebno barem godinu dana i promjena cijene je u apsolutnoj ingerenciji Ministarstva znanosti. Budući da se cijena mijenjala 1. listopada 2013., ne očekujem tako skoru promjenu.

 

—Prije nekoliko je mjeseci povećan broj zaštitara na Savi i Cvjetnom. Planirate li u budućnosti činiti još neke poteze za zaštitu sigurnosti studenata u domovima? Nakon obnove Francuskog paviljona, Grad Zagreb nam je darovao 16 kamera kojima se može doslovno zumirati zjenica oka. U sklopu ovog projekta obnove povećat ćemo razinu sigurnosti postavljanjem panoramskih prolaznika vanjskih sigurnosnih kamera. One su visoke rezolucije, pokrivat će sve prilaze, a imaju odličnu vidljivost i tijekom noći.

 

 —Prije nekoliko je mjeseci nakon dugo godina ponovno je otvoren Francuski paviljon. Kakav program i sadržaj se može tamo očekivati?

Ove godine je godina kulture Republike Francuske u Hrvatskoj tako da će tu tijekom osam mjeseci biti niz događanja i izložbi.

 

 —Planira li se revitalizacija kulturne scene SC-a?

U sklopu Kulture SC-a, održavaju se brojna kulturna događanja. U Stjepanu Radiću imamo Kino Forum, studentske glumačke skupine, folklorna društva koja imaju besplatan prostor u plesnoj dvorani. Prošle smo godine organizirali prvu sveučilišnu brucošijadu na kojoj je bilo više od 3000 studenata na tri kata s različitim vrstama glazbe. Nešto slično ćemo ponoviti ubrzo. Svaki petak u Klubu SC organiziramo kvizove u raznim kategorijama znanja. Iza Francuskog paviljona imamo Galeriju SC-a gdje se održavaju izložbe. Dakle, kulturna scena živi, svašta se događa, samo je pitanje koliko se to prikazuje u medijima.

 

OKVIR: Cijene bi se i češće korigirale, ali uvijek su bili neki izbori…

Prije dvije godine SC je bio u minusu 151 milijun kuna. Zašto je došlo do toliko visokog iznosa? Zašto je SC stalno bio u dugovima?

Za to postoji niz objektivnih i subjektivnih razloga. Do devedesetih je cijela priča o studentskom standardu bila locirana uz Ministarstvo znanosti koje je osiguravalo novac, davalo subvencije, pisalo kriterije smještaja za dom. Oni su određivali pravila igre. 1993. godine je stupio na snagu Zakon o visokim učilištima, prema kojemu je Republika Hrvatska, kao vlasnik i osnivač svih javnih učilišta, sveučilišta i visokih škola, svoja vlasnička i osnivačka prava prenijela na matična sveučilišta. Dakle, s jedne se strane dogovaraju studenti i Ministarstvo, a s druge strane imate Sveučilište koje ima većinu u odlučivanju i određuje pravila igre. U tim međusobnim relacijama sve ovisi o ljudima koji se nađu u određenom trenutku na vodećem mjestu. Studenti su uvijek protiv povišenja cijena pa se cijena u smještaju nije mijenjala od 1993. do 2009. Država sufinancira svaki studentski ležaj sa 105 kuna i danas, a ta je cijena formirana 1. prosinca 1993. Za neke su sobe studenti plaćali 105 kuna, država 105 kuna, to je 210, a naši objektivni troškovi po ležaju su oko 600 kuna. Dakle, tko će platiti razliku? Idemo u minus. Povisili smo cijene 2009. godine sa 105 na 200 kuna u starim paviljonima i 300 kuna u obnovljenom Ante Starčeviću. No to i dalje ne pokriva našu ekonomsku cijenu, a da ne govorim o troškovima interneta, struje, grijanja… Mislim da ne postoji cijena u Republici Hrvatskoj koja se nije mijenjala tolike godine. Svakih se nekoliko godina pokušalo s novim cijenama, ali uvijek bi bili neki izbori blizu pa se odlučilo da se studente ipak ne dira. Nakon prve sanacije 2004., vladinom odlukom, cijena se trebala korigirati svake godine, no do promjene je došlo tek 2013. S druge se strane ulazilo u investicije koje nikada nisu financijski zaokružene. Kao što je na primjer investicija u restoran na Borongaju. Važno je istaknuti da uz sve te teškoće, SC u Zagrebu ima 70 posto po broju obroka i ležajeva u Hrvatskoj. Imamo 7566 ležajeva i 13 restorana. Godišnje pripremamo oko 7,5 milijuna obroka i najveća smo tvornica hrane u državi. Svoju društvenu ulogu odrađujemo na vrlo dobar način uz otežavajuće okolnosti.

 

‘EU-ov je uvjet bio da paviljone obnavljamo tako da ostavimo zajedničke kupaonice na katu koje će biti osuvremenjene, ali da moramo ostaviti jednak broj mjesta i da moramo imati jeftinije smještajne kapacitete za studente slabijeg imovinskog stanja

‘Plan je do ljeta završiti sanaciju SC-a i tada se vratiti Sveučilištu jer ono ima vlasnička i osnivačka prava’