KAZALIŠNI TRENDOVI Žanr s pjevanjem i plesom sve je popularniji i među mladima u našoj zemlji

U posljednjih je nekoliko godina nastalo nekoliko domaćih mjuzikala u nezavisnoj produkciji, a velika posjećenost mladih govori da su oni itekako željni takvih djela, kaže Trpimir Jerković iz Medley Teatra

 

Tekst: Jelena Kušar

 

I ako interes za kazalište i kulturu među mladima u našoj zemlji u posljednje vrijeme baš i nije na visokoj razini, jedan žanr im zaokuplja sve više pozornosti – mjuzikl. O tome svjedoči i sve veća ponuda uradaka tog žanra, ali i sve veća želja mladih da se uključe u rad nekog od sve brojnijih ansambala i sami stanu na daske u glumačko-raspjevano-rasplesanoj ulozi. Dok je do ne tako davnih godina mjuzikl bilo moguće gledati samo u Kazalištu Komedija i rijetkim drugim kazališnim kućama, danas svjedočimo sve brojnijim nezavisnim produkcijama.

 

TEŠKA FORMA I PROFESIONALCIMA

One ne samo da njeguju ovaj žanr, daju prigodu mladima za kreativni razvoj i donose novu, suvremeniju iskru u kulturnu ponudu nego prikazuju i nova djela domaćih autora. Tako su se na sceni pojavili B Glad Produkcija s nagrađivanima “Footlooseom“ i “Crnom kućom“, tu je i Medley Teatar s “Antigonom – Prockletstvom roda“, Aplauz teatar s “Orašarom“, skupina iz Našica priprema “Legendu Ružica grada“ koju će premijerno izvesti u travnju, amaterska skupina iz Krapine zabljesnula je “Zelenim blagom”… I ne samo da mladi imaju prigodu pogledati nove mjuzikle kao “svježi“ sljedbenici vani izrazito popularna žanra, mogu se i obrazovati za njih jer uz spomenute ansamble, tu su i sve brojniji tečajevi, primjerice u Prvoj Hrvatskoj Broadway Školi ili Husar&Tomčić školi pjevanja.

Kako to da je mjuzikl postao toliko popularan među mladima, za Global je nastojao pojasniti Tadija Kolovrat, producent B Glad Produkcije, na čiju se audiciju za sada već iznimno uspješnu “Crnu kuću“ prijavilo čak 600 mladih iz svih dijelova Hrvatske. “Mjuzikl je izrazito teška forma čak i profesionalnim glumcima jer za sudjelovanje u njemu nije potrebna samo gluma nego i pjevanje i plesanje. No sve više mladih pokazuje da su spremni napraviti onaj korak više i uz mnogo odricanja i rada zabljesnuti na pozornici. Treba znati da dobar mjuzikl uz dobru produkciju nije samo predstava nego spektakl, i samim time lako može privući mnogo više publike od nekih drugih kazališnih žanrova. Naše je mjuzikle tako pogledalo i više od 100.000 ljudi. Uz to je riječ o zabavnoj i dinamičnoj formi i vjerojatno je zato privlačna i tolikim mladima koji se njome žele baviti“, kaže Kolovrat. Dodaje da bi za pet do deset godina Hrvatska mogla postati Broadway regije, samo ako bude znala iskoristiti sve potencijale.

 

RAZVIJAMO SE U DOBROM SMJERU

Dok u inozemstvu postoje akademije za mjuzikl, u Hrvatskoj takvih škola, nažalost, još nema, što znači da su osobe koje se ovdje bave mjuziklom najčešće završile neku od umjetničkih akademija ili pak tečaj, ili su jednostavno talentirane pa su dodatno radile na sebi. Iako ih to ovdje čini kompetentnima da zaigraju u nekom mjuziklu, na Zapadu se vjerojatno baš i ne “proslavile”, prije svega zbog velikih zahtjeva koji stoje pred izvođačima i prevelike iskusne konkurencije.

“Sama priprema mjuzikla na Broadwayu ili West Endu traje mnogo kraće nego kod nas, do šest tjedana, nakon čega se predstava izvodi osam puta na tjedan, što od izvođača iziskuje stalnu posvećenost toj jednoj ulozi. Toga u nas nema. Što se tiče produkcije, Broadway i West End ne mogu se usporediti s Hrvatskom jer je kod njih drukčije tržište. To su velike privatne produkcije i turističke atrakcije. U Hrvatskoj takvo tržište ne postoji, ali definitivno se razvijamo u dobrom smjeru te razvijamo sve više kadrova“, kaže jedan od naših najvećih stručnjaka za mjuzikle, redatelj i koreograf Igor Barberić, koji je radio na brojnim vodećim svjetskim mjuziklima, ali je i redovni posjetitelj brodvejskih produkcija.

 

TREBA NAM OZBILJNO GLAZBENO KAZALIŠTE

Supružnici Trpimir Jerković i Marijana Matešić Jerković osnovali su 2012. Medley Teatar i svoj su pristup mjuziklu okrenuli u jednom novom, u mnogočemu jedinstvenom smjeru. Naime, kao temelj za svoje mjuzikle spajaju klasičnu književnost i rock-glazbu. Tako dolaze do sve brojnije mlade publike, a u njihovim redovima na sceni uz profesionalce svoje mjesto nalazi i sve više mladih talentiranih amatera.

“Jedan od temeljnih problema hrvatskog mjuzikla jest to da se uopće ne potiče njegovo nastajanje. Jedina gradska institucija koja se bavi takvom formom, Komedija, redovito reciklira već gotove materijale, uz golema sredstva koja im se dodjeljuju. Posljednjih nekoliko godina nastalo je nekoliko domaćih mjuzikala, i to isključivo u nezavisnim produkcijama, a velika posjećenost mladih govori da su oni itekako željni takvih djela. Samo bi to još trebali vrednovati i oni koji dodjeljuju novac za kulturu, jer davati novac za recikliranje ne može biti prioritet nad potporama originalnim domaćim kulturnim proizvodima koji dokazuju da mogu i znaju, i uz to imaju tako velik utjecaj na mlade“, ističe Trpimir Jerković.

Ravnatelj Komedije Niko Pavlović vidi još jednu potrebu koja bi mogla potaknuti daljnji interes i razvoj mjuzikla na ovim prostorima.

“Zagreb će postati ozbiljan grad tek onda kada sagradi glazbeno kazalište s 2000 mjesta. To je važno i zbog publike, ali i zbog turističkog značenja. Nuđene su nam čak i pretplate austrijskih i slovenskih gledatelja, što znači da je to i turistički zanimljivo i da je mjuzikl brend po kojem se Zagreb posebno ističe“, kaže Pavlović, ujedno najavljujući i novi mjuzikl u svojoj kući – “Mamma Mia!“, čija se premijera predviđa za sredinu lipnja, dok je audicija i ovaj put okupila više od stotinu mladih.

 

Danijela Pintarić: Trebamo instituciju za školovanje za mjuzikl

Pjevačica i glumica zagrebač- kog kazališta Komedija Danijela Pintarić, jedno od najpoznatijih lica i glasova hrvatskoga mjuzikla, smatra da bi hrvatskoj sceni mjuzikla pomogla prava institucija koja bi bila namijenjena za školovanje o mjuziklu, kao što to imaju i u inozemstvu ili smjer na nekoj od akademija. Dodaje i da bi trebalo ulagati više novca u produkciju. Također je naglasila da “unatoč svemu, ljudi koji se bave mjuziklom u Hrvatskoj izvođački nimalo ne zaostaju za svjetskim trendovima”.

 

Institucije ignoriraju, ulagačima draži sport

 

Da bi se hrvatski mjuzikl razvio, to moraju prepoznati institucije poput Grada Zagreba i Ministarstva kulture koji svakako u sramotno niskoj mjeri sufinanciraju nezavisne projekte koji dokazano pune dvorane i obogaćuju kulturu, ističe Tadija Kolovrat iz B Glad Produkcije. Trpimir Jerković iz Medley Teatra napominje pak da “potencijalne ulagače u ovu kulturnu djelatnost treba pošteno educirati jer mnogi od njih ne vide interes ulagati u mjuzikl. Mnoge dobrostojeće tvrtke ulažu u nogomet, a na utakmicama tribine zjape prazne. Kome se oni kao ulagači obraćaju i od koga smatraju da će biti uočeni?! Mjuzikl je u svijetu itekako profitabilna forma, ali naši ulagači nisu još svladali gradivo dalje od sporta”.

 

Dobar mjuzikl uz dobru produkciju nije samo predstava nego publici vrlo privlačan spektakl. Uz to je riječ o zabavnoj i dinamič- noj formi i vjerojatno se zato njome želi baviti sve više mladih, kaže producent Tadija Kolovrat